evo malo nešto o gradu Zadru,,

21. svibanj 2011 ob 02:53 | 750
Stoljećima glavni grad Dalmacije, a danas centar regije, grad je s bogatom spomeničkom baštinom svjetskog značaja koja je i danas vidljiva na svakom koraku: Rimski forum iz 1.st, Crkva sv. Donata iz 9.st-najpoznatija srednjevjekovna bazilika, zaštitni znak grada, obnovljene romaničke crkve sv. Krševana iz 12.st i zvonik sv. Marije iz 1105.g., katedrala sv. Stošije iz 13 st., Narodni trg s Gradskom ložom i stražom iz 16.st te moćni bedemi s reprezentativnim Lučkim i Kopnenim vratima iz 16.st., zatim Trg 3 bunara i Trg 5 bunara te mnogobrojne palače, vile i ostala spomenička baština.


Na 3000 dugoj povijesnoj tradiciji zadarska regija se danas razvila na površinu od 14% teritorija Republike Hrvatske, na oko 12% teritorijalnog mora s površinom otoka cca 580 km s ukupnim brojem otoka koliko je i dana u godini Uz čak 1200 km najrezvediniju obalu na Mediteranu nižu se četiri reda otoka od najvećih: Pag, Dugi otok, Ugljan, Pašman, do manjih: Silba, Molat, Olib, Premuda, Iž, Vrgada, Sestrunj,.

Svoju atraktivnost može zahvaliti i prirodnom položaju u samom središtu Jadranske obale okružena s 4 Nacionalna parka: Plitvička jezera, planinski park Paklenica, jedinstveni slapovi rijeke Krke te niz prekrasnih otoka pod nazivom Kornati. Ništa manje privlačni nisu ni parkovi prirode: Telašćica, kanjon kraške rijeke Zrmanje, te najveće prirodno jezero u Hrvatskoj- Vransko jezero u blizini Biograda. Dolazak do centra zadarske rivijere podjednako je moguć sa svih pravaca i sa svim prometnim sredstvima.
Grad Zadar nije poznat samo po kulturno-povijesnim spomenicima već i po uvijek bogatoj zelenoj tržnici i ribarnici na poluotoku (stari dio grada). Iz bogatog zaleđa “Ravnih kotara”, plodnih površina oko Vranskog jezera te otoka Ugljana i Pašmana svakodnevno se opskrbljuje zadarska tržnica sa svježim povrćem i voćem. Po bogatstvu ponude to je jedna od najvećih tržnica u Hrvatskoj .Na tržnicu se dolazi ne samo zbog kupovine neophodnih namirnica već i zbog uživanja u vrevi, bogatstvu boja i cjenkanju s lokalnim prodavačicama.



U neposrednoj blizini “zelene tržnice” se nalazi ribarnica s izrazito bogatom ponudom ribe, mekušaca i školjaka a ima i slanih srdela “na komade”. Ribarnica se nalazi blizu zadarske rive gdje se svako jutro tiskaju ribarski brodovi svih veličina sa svježim ulovom. Ribarska tradicija na ovim prostorima je duga (1995 smo proslavili 1000 godina od prvog pisanog spomena o ribarstvu u Hrvata, Sali/Dugi otok),a na otoku Ugljanu se nalazi najpoznatije ribarsko mjesto na Jadranu Kali.

Kao i na tržnici i ovdje se treba cjenkati s prodavačima, a ako tog dana i nemate ribu na jelovniku, uživat ćete u mirisima mora i prepirkama ribara na lokalnim dijalektima.
Povijest Grada Zadra


Povijest Grada Zadra

Zadar, grad preko 3000 godina povijesti, sagrađen na središtu hrvatske obale, okružen otocima, s bogatim zaleđem, zaštićenom lukom, rušen u ratovima i potresima te iznova građen, svaki put ljepši i bogatiji. Prvi pisani spomen o životu naselja Jadera s područja današnjeg Zadra zabilježili su i prvi stanovnici, pleme Liburna u 4.st. pr.n.e. Naselje se razvija kroz stoljeća sve dok ne poprima karakter grada pod vladavinom Rimljana u 2.st.

Prolazeći povijesni put mijenja imena u Issa, Zara da bi početkom 7.st postao glavnim gradom Dalmacije i upravno srediste bizantskog temata. Izmjena vladara kroz stoljeća: od Mlečana, Napoleona, hrvatsko ugarskih kraljeva, austrijske i talijanske vladavine pa sve do pripojenja Federativnoj Jugoslaviji, konstantno mijenja izgled i funkciju grada. Zahvaljujući spremnosti svojih stanovnika da kroz stoljeća očuvaju identitet grada Zadar opstaje i svaki put postaje sve ljepši i postojaniji.

Gradovi uglavnom imaju po jednog sveca zaštitnika ali zbog siline napada u prošlosti Zadar je odredio čak 4 sveca zaštitnika koja su ga po vjerovanju njegovih žitelja štitila od uništenja.

Sveti Šimun (Bogoprimac) - najomiljeniji zadarski svetac. Po predanju držao Isusa pri rođenju u Jeruzalemu, te stoga postaje zaštitnik porodilja i budućih majki koje žele muški porod. Danas se tijelo nalazi u zlatno-srebrnoj škrinji iz 1380.g. smještenoj iznad glavnog oltara koju je dala napraviti kraljica Elizabeta sa željom da nakon tri kćeri rodi sina. Škrinja je najznačajniji primjerak srednjovjekovnog zlatarstva u Hrvatskoj, a otvara se 8.listopada na dan Sv. Šimuna.


Sveti Krševan (Krizogon) - glavni je zaštitnik grada, na Dan Sv. Krševana, 24.studenog, slavi se i Dan grada Zadra. Kao lik viteza u oklopu na konju nalazi se na grbu i zastavi grada te na više spomenika i građevina u gradu (Kopnena vrata, Morska vrata, Vijecnica…) Crkva Sv Krševana jedan je od najljepših spomenika romaničke arhitekture u Hrvatskoj, a relikvije se nalaze u postavu Stalne izložbe crkvene umjetnosti.
Zadar,,,


Sveti Anastasia (Stošija) - U Biogradu i Zadru se slavi 15.siječnja, a kako joj dan mučeništva pada na Božić, vjeruje se da je bila primalja na Isusovom rođenju pa je prikazuju sa škarama u ruci. Zbog tog simbola vjeruju da je zaštitnica cenzure tiska, a u novije vrijeme zazivaju je protiv glavobolje i grudnih bolesti. U Grčkoj su vjerovali da oslobađa od otrova a Slaveni vjeruju da oslobađa od okova.

Sveti Zoilo - manje poznati zadarski svetac. Bio je svećenik u gradu kraj Akvileje u 3.st. Nakon mučeničke smrti sv. Krševana izvukao je mrtvo tijelo iz mora koje se na čudan način spojilo s odsječenom glavom i pokopao ga kod svoje kuće. Osim toga uzeo je u zaštitu tri sestre mučenice (Irenu, Kijonu i Agape) koje mu je preporučila na skrb sv. Anastasia. Zbog svojih dobročinstava tijelo mu je nakon smrti preneseno u Zadar gdje se štuje kao jedan od zadarskih zaštitnika.
Kulturne znamenitosti Zadra

Crkva Gospe od ZdravljaCrkva Gospe od Zdravlja
Nalazi se pred perivojem Gospe od Zdravlja. U njoj se čuvala slika Gospe od Kaštela koju je naslikao Blaž Jurjev Trogiranin u 15.st (danas je u stalnom postavu izložbe crkvene umjetnosti). Uživa veliki ugled i popularnost u brojnim generacijama Zadarskih žitelja. Podignuta je u 18. stoljeću u baroknom stilu na mjestu starije crkve, kao mauzolej nadbiskupa Zmajevića. U drugom svjetskom ratu bila je potpuno razorena, te je preostao samo zvonik i malo svetište. Obnovljena je tek 1990. godine vrijednom donacijom pokojnog Msgr. Simeona Duce, koji je u njoj i pokopan.

Crkva i samostan svetog FraneCrkva i samostan svetog Frane
Najstarija je dalmatinska crkva sagrađena u gotičkom stilu (1283.). Predstavlja tip tzv. gotičke redovničke crkve koju karakterizira jednobrodni prostor prostor s malo podignutim svetištem. U 18. stoljeću crkvi je izmjenjen izgled. Iza glavnog oltara crkve iz 1672. godine nalazi se nekadašnje svetište i u njemu korska sjedala bogato ukrašena rezbarijama u stilu cvjetne gotike iz 1394. godine, rad Gaicoma da Borga Sansepolcra.

Sakristija, koja se nastavlja na kor, vazna je za hrvatsku povijest jer je u njoj sklopljen Zadarski mir između mletačke Republike i ugarsko-hrvatskog kralja Ludviga Anžuvinca, kojim su se Mllečani odrekli svojih pretenzija na Dalmaciju. U uređenoj riznici do sakristije, nalazi se umjetnička zbirka crve s velikim brojem eksponenata od kojih je najvrednije slikano raspelo iz 12. stoljeca. Južno od crkve je renesansni klaustar sagrađen 1556. godine s bogatom bibliotekom.


Crkva svetog IlijeCrkva svetog Ilije
Pravoslavna crkva leži na rimskom kapitoliju. Sagradjena je u kasno baroknom stilu krajem 18.st na mjestu srednjovjekovne crkve istog imena koja je u to vrijeme služila na upotrebu Grcima pravoslavne vjere, uglavnom vojnicim i pomorcima. U njoj se čuva bogata zbirka ikona iz 16 do 18 st.

Katedrala svete StošijeKatedrala svete Stošije
Najveća katedrala u Dalmaciji. U najstarijim djelovima je starokršćanska bazilika, a današnji izgled romaničke crkve oblikovan je u 12. stoljeću. Za vrijeme križarske opsade i zauzimanja grada 1202. godine katedrala je bila oštećena, a kasnije obnovljena i produžena. Portali su bogato ukrašeni reljefima. Glavni portal ima u luneti reljef gotičkog stila i posvetni natpis nadbiskupa Ivana iz 1324. godine. Njezin zvonik građen je u 15. i 19. stoljeću i to uglavnom u stilu neoromanike.

Sveti DonatSveti Donat
Simbol grada Zadra i najpoznatija monumentalna građevina u Hrvatskoj iz ranog srednjeg vijeka (9.st.). Okrugla predromanička crkva koja se do 15. stoljeća nazivala crkva svetog Trojstva, a od tada nosi ime sveti Donat, po biskupu koji ju je dao sagraditi. Prvi put crkva se spominje sredinom 10. stoljeca u spisima bizantskog cara Konstatina Porfirogeneta. Danas se njezin prostor zbog izvanrednih akustičnih karakteristika koristi za glazbene programe ("Glazbene večeri u svetom Donatu").

Crkva i samostan svete MarijeCrkva i samostan svete Marije
Smatra se da je samostan svete Marije osnovala 1066. godine zadarska plemkinja Cika. Velika trobrodna crkva svete Marije gradi se 1091. godine u ranoromanickom stilu. Njen najljepsi dio je zvonik, u orginalnoj varijanti romanickog zvonika tzv. lombardskog tipa. Stalna izlozba crkvene umjetnosti s predmetima koji datiraju od 8. do 18. stoljeca, jedna je od najvrednijih u Hrvatskoj.

Sveti KrševanSveti Krševan
Trobrodna bazilika s tri bogato ukrašene polukružne apside, romaničkog stila, ime je dobila po svetom Krševanu mučeniku, zaštitniku grada Zadra. Unutrašnjost crkve krase freske romaničko-bizantinskih karakteristika. Sveti Krševan jezaštitnik grada Zadra i nalazi se u grbu grada.

Crkva svetog Andrije i svetog PetraCrkva svetog Andrije i svetog Petra
Jednobrodna crkva svetog Andrije odlikuje se jednostavnom fasadom iz 17. stoljeća, te ostatcima fresaka romano-bizantskih karakteistika sa kraja 12. stoljeća dok su južni bočni zid i apsida sagradeni u 5. stoljeću. Na njenu apsidu nadovezuje se crkvica Sv. Petra s antičkim elementima.

Crkva i samostan svetog MihovilaCrkva i samostan svetog Mihovila
Proceljem crkve svetog Mihovila dominira goticki portal, reljefno ukrasen, iz 14. stoljeca. U njenoj jednobronoj unutrasnjosti nalazi se drevno oslikano polureljefno raspelo iz 13. stoljeca. U samostanu je smjestena manja zbirka umjetnina.


Crkva svetog Dominik
Gotička crkva svetog Dominika nalazila se zapadno od Kopnenih vrata. U sklopu samostana je bilo i prvo sveučilište koje se spominje vec 1396 godine.

Crkva svetog ŠimeCrkva svetog Šime
Prvobitno je bila starokrscanska trobrodna bazilika, potom goticka gradevina, a kasnije zanimljiv spomenik provincijskog baroka. Na glavnom oltaru je srebrena skrinja Sv. Sime iz 1380. godine. Skrinja je zlatarsko djelo velike vrijednosti. Dala ju je napravi ugarsko-hrvatska kraljica Elizabeta za relikviju Sv. Sime. Skrinju je izradio zlatar Franjo iz Milana, nastanjen u Zadru. Juzno od crkve nalazi se rimski stup postavljen 1729. godine, a sastavljen je od dvaju stupova gradskog hrama sto su se tada bili sacuvali na kapitoliju na Forumu.

Ostaci crkve StomoricaOstaci crkve Stomorica
Danas su sačuvani samo temelji nekoć šesterolisne predromaničke crkve (isprva posvećene Sv. Uršuli), koja je još imala i kupolu, a umjesto jedne apside sagrađen joj je pravokutni krak sa zvonikom. U 16. stoljeću je porušena, 1883. godine arheološki istražena, nakon toga zasuta te napokon 1966. godine otkopana i konzervirana. Priča kaže da oblik tlocrta ove crkvice, koja podsijeća na ključ, simbolizira ključeve Sv. Petra.

SladoledMorske orgulje
Morske orgulje smještene su u blizini novog pristaništa za cruisere, u sklopu zadarske rive te su prepoznatljive kao posebno oblikovana obala u nekoliko redova stepenica koje se spuštaju prema moru. Stepenice se protežu na sedamdesetak metara obale, ispod kojih je, na razini najnižeg mora oseke, okomito na obalu ugrađeno 35 cijevi različitih dužina, promjera i nagiba, koje se koso uzdižu do obalnog poločanja i završavaju u kanalu (servisnom hodniku). Tu se na cijevima nalaze LABIUMI (zviždaljke), koje sviraju 7 akorda od 5 tonova. Iznad kanala su performirane kamene stepenice kroz koje izlazi zvuk, morem potisnut zrak.

Ovo je mjesto spoja ljudskih ideja i vještina s energijom mora, valova, osekom i plimom, mjesto za relaksaciju, razmišljanje i razgovor uz neprekidan koncert mističnih tonova “orkestra Prirode”.

Morske orgulje izvedenu su po projektu arhitekta Nikole Bašića uz pomoć niza stručnjaka: konzultant za hidrauliku mora bio je prof. Vladimir Androšec sa zagrebačkog Građevinskog fakulteta, cijevi je izveo Goran Ježina iz Murtera, a poznata umjetnička radionica za izradu orgulja - Heferer iz Zagreba za svaku cijev izradila 35 labiuma, a njihovo glazbeno ugađanje obavio je prof. Ivica Stamać iz Zagreba.

Zlato i srebro grada ZadraZlato i srebro grada Zadra
U građevnom sklopu crkve Sv. Marije odnosno njezinog samostana, čiji objekti su tijekom drugog svjetskog rata bili teško oštećeni , 1972. godine formiran je reprezentativni postav - Stalna izložba crkvene umjetnosti, i jedna od najvrijednijih izložbi u Hrvatskoj, popularno nazvana “Zlato I Srebro Zadra”.


Izložba “Zlato i srebro Zadra” koju je 1951, inicirao hrvatski pisac Miroslav Krleža prerasla je 1976. u stalni postav Stalne izložbe crkvene umjetnosti u sklopu zadarskog samostana benediktinki Sv. Marije, jednog od prvih kapitalnih objekata hrvatske kulture. Povodom izložbe je Krleža napisao jedan od svojih najboljih eseja u kojem veliča zadarsko zlato.

Na oko 1200 m2 prostora u 8 suvremeno opremljenih dvorana bliješti zadarsko zlato i srebro uz rekonstruiranu unutrašnjost starohrvatske crkvice Sv. Nediljice iz 11.st., rukopise, skulpture, vezove, tapiseriju, reljefe itd. kao dokaz bogate prošlosti Zadra od 8.-18.st. koji je naročito u srednjem vijeku bio vrlo važno kulturno središte. U relikvijare i kaleže, skulpture, slike i vezove utkane su radosti i nade, strpljenje, patnja i vjera burnih razdoblja prošlostiovog kraja. Ovo neprocjenjeno blago su kako tijekom stoljeća tako i u Domovinskom ratu sačuvale sestre benediktinke, a neki vrijedni izlošci (čipka, crkveni tekstil vezen zlatnim nitima) su djelo njihovih ruku.


Osobita dragocjenost, draž i važnost izložbenih predmeta je u tome što su oni velikim dijelom rad domaćih poznatih i nepoznatih majstora ili su čvrsto povezani uz Zadar i zadarsko područje. Stalna izložba crkvene umjetnosti svrstava Zadar uz bok velikih kulturnih metropola jer samo se u najvećim europskim središtima može na jednom mjestu vidjeti mnogo vrijednih i lijepih crkvenih umjetnina.

Trg pet bunara
Na prostoru ispred Kapetanove kule i gradskog zida nalazio se do 16.st. dubok obrambeni jarak. Nakon sto je opasnost od napada Turske postala izvjesna na tom mjestu izgradjen je zaštitni bedem. Dugotrajna opsada prisilila je graditelje da predvide i osiguraju gradu dovoljnu količinu pitke vode. Koristeći se postojećim jarkom za dovod vode izgradili su i veliku cisternu s pet vijenaca. Danas je to Trg s pet bunara.

Arheološki muzej
U prapovijesnoj zbirci na drugom katu izložen je interesantan keramički materijal iz vremena neolitika zatim brojni primjerci iz liburnskih grobova. U dvorani na prvom katu su povremene izložbe, a u prizemlju je zbirka crkvenog kamenog naamještaja od ranogkršćanskog do srednjovjekovnog vremena te starohrvatski nakit i oružje iz grobova.

Komentari 0

moraš se , ako želiš komentirati

Unesi email osobe kojoj želiš preporučiti ovaj blog.




trajni link



Prijavi se za nastavak

Prijavi se pomoću Facebook-a

Facebook prijava

Prijavi se pomoću Email-a

Zapamti me



Zaboravljena lozinka Registriraj se