Cvijet čežnje

11. rujan 2010 ob 13:32 | 25
Priroda sve je, sve što je znala, najljepše niti u tebi tkala.
Sunčevu pređu u krošnje bora, boje dragulja u pjenu mora.
A čovjeku tvome što s tobom živi u trenutku svakom,
Da ti se divi tu raskošje dala.

Kad se nad tobom rastvara nebo, oluja bjesni, a more hara.
Priroda nove utkiva niti čudesnih boja, smjelih šara.
I teško će znati tko tu ne živi da čovjek još može
I kada pati da tebi se divi.
Dalmacijo, k'o blistav svijet
Čaroban, lijep, ti sav si moj svijet.

Komentari 0

moraš se , ako želiš komentirati

Unesi email osobe kojoj želiš preporučiti ovaj blog.




trajni link



Prijavi se za nastavak

Prijavi se pomoću Facebook-a

Facebook prijava

Prijavi se pomoću Email-a

Zapamti me



Zaboravljena lozinka Registriraj se