Plačem kao dijete

02. siječanj 2011 ob 17:24 | 27
Ponoć je odavno prošla
kraj mene nikoga nema,
dok misli nemirno lete
u duši tuga golema

I plačem, plačem kao dijete
i nikad prestati neću
zauvijek si ostala u meni

Sjećanja naviru davna
s bolom se u prošlost vraćam,
dok vjetar kroz grane jeca
tebe se s tugom sjećam.

I plačem, plačem kao dijete
i nikad prestati neću
zauvijek si ostala u meni

Sada si kraj nekog drugog
teško je kad srce sazna,
dok zora lagano rudi
čeka me postelja prazna.

I plačem, plačem kao dijete
i nikad prestati neću
zauvijek si ostala u meni

Šerif Konjević

Komentari 0

moraš se , ako želiš komentirati

Unesi email osobe kojoj želiš preporučiti ovaj blog.




trajni link



Prijavi se za nastavak

Prijavi se pomoću Facebook-a

Facebook prijava

Prijavi se pomoću Email-a

Zapamti me



Zaboravljena lozinka Registriraj se