*Vukovi*

31. svibanj 2010 ob 16:59 | 601
Vuk ide u red najvrjednijih najprilagodljivijih predatora među sisavcima. Najveći je pripadnik porodice pasa. U svijetu su poznate tri vrste vukova : sivi vuk (Canis lupus), crveni vuk (Canis rufus) i abesinijski vuk (Canis
simensis).

slika


Način života

Vuk je teritorijalna vrsta koja obično živi u manjim ili većim čoporima. Vukovi u čoporu putuju, love, hrane se i odmaraju, dakle, zajedno su tokom cijele godine. Prostor na kojemu žive obelježavaju urinom, izmetom, grebanjem tla i zavijanjem. Braneći životni prostor od rugih vukova, osiguravaju sebi plijen. Strani vuk koji uđe u teritorij domaćeg čopora bit će - bude li otkriven - gotovo redovito ubijen, pa i pojeden. Vukovi se sporazumijevaju zavijanjem, režanjem, cviljenjem, lavežom, govorom očiju i tijela, ostavljanjem tragova i mirisima.

Razmnožavanje

U stabilnom čoporu vladaju hirarhijski odnosi, a oni ograničavaju razmnožavanje na samo jedan reproduktivan par - alfa par, dok su svi ostali pripadnici čopora - štenad i njihova starija braća - potomci toga para roditelja. Vukovi se pare samo jedanput godišnje. Sezona parenja može započeti već u ranom januaru, ali i sve do kasnog aprila, ovisno o klimatskim uvjetima područja. Skotnost traje 63 dana, a vučići se rađaju u brlogu, najčešće njih 4 - 7 u leglu.

Prehrana

Glavni izvor hrane vukovima su divlji parnoprstaši (srna, jelen, divlja svinja) i manji sisavci (zec, glodavci). U krajevima s razvijenim ekstenzivnim stočarstvom hrane se i stokom, koju - ako nije čuvana - lakše love nego divljač, pri čemu mogu počiniti i znatne štete.

Okupljalište

Okupljalište je mjesto gdje čopor drži mladunce tijekom proljeća i ljeta. Ako osjete opasnost za mladunčad, vukovi ih premjeste na sigurnije mjesto - novo okupljalište. Napušteno okupljalište može se prepoznati po mnoštvu vučjih tragova, mnogobrojnim vučjim izmetima različite starosti i po ostacima plijena (najviše kosti) koje su odrasli vukovi donijeli mladima za hranu i igru (učenje).

Zavijanje

Zavijanje u vukova ima višestruku ulogu. Tako pripadnici jednoga čopora međusobno komuniciraju i lakše se okupljaju. Ono je i jedan od načina obilježavanja teritorija. Njime pripadnici čopora daju do znanja vukovima iz susjednih čopora da im je bolje držati se podalje. Zavijanjem vukovi brane plijen koji su uhvatili. U sezoni parenja reproduktivni članovi čopora zavijanjem učvršćuju svoj dominantni status u čoporu. Vukovi zavijaju ljeti češće nego zimi jer tada mlade vukove uče novim vještinama. U svakom skučaju, krivo je vjerovanje da vukovi zavijaju na Mjesec. Kada su gladni ili u lovu, vukovi na zavijaju jer bi otkrili svoju prisutnost potencijalnoj lovini.
Osim što zavijaju, vukovi ponekad i laju kao psi. To se događa kada leglu prijeti naka opasnost (blizina čovjeka ili medvjeda), pa odrasli vukovi lajanjem nastoje na sebe privući pozornost uljeza. Zavijanje vučje mladunčadi može se zamijeniti sa zavijanje čagljeva i pasa, a lajanje s lajanjem pasa ili čak srnjaka, mužjaka srne.

Razlozi ugroženosti

Glavni razlozi današnje ugroženosti vukova jesu : nezakonito ubijanje, stradanje na prometni putevima i nedostatak prirodnog plijena.
Prema dostupnim podacima. Za smrtnost slučajeva odgovoran je čovjek. Jer se nezakonito ubijanje ne prijavljuje zato se i nezna tacan broj vuka u nasem kraju.

Komentari 0

moraš se , ako želiš komentirati

Unesi email osobe kojoj želiš preporučiti ovaj blog.




trajni link



Prijavi se za nastavak

Prijavi se pomoću Facebook-a

Facebook prijava

Prijavi se pomoću Email-a

Zapamti me



Zaboravljena lozinka Registriraj se