Stranica Mojnet.com 1.6.2017 prestaje sa radom. Svi korisnički računi i sadržaji će biti izbrisani. Hvala na razumijevanju!

eeeeeeeeeeeeeeeeee da

20. lipanj 2014 ob 01:53 | 31
slika 1826273

ISPOD SMOKVE


Za koji dan prispit će prvi rod smokve Petrovače.
Pomislih, baš pravo vrijeme da i ovdje objavim ovu priču o smokvi, o svim smokvama i o jednoj posebnoj smokvi mog djetinjstva.

U vrtu moje rodne kuće rasla je velika smokva, roda Petrovača
None je posadila još prije nego se kuća počela gradit (krajem 50-tih godina pr. st.)., zajedno sa svim ostalim voćkama oko kuće: breskve, šipci, trešnja, barakokula, šljiva, bajama... U vrijeme mog djetinjstva to su već bila velika i raskošna stabla puna plodova u kojima smo svi uživali.
Tokom godina naša Petrovača je poprilično narasla i oblikovala raskošnu krošnju u čijoj hladovini se odvijao velik dio našeg života.
Kako je bila na posebnom mjestu, blizu pergula i ulaza u kuću, često su se ispod smokve pile jutarnje i popodnevne kavice, pala bi ćakula sa susidima, none bi vječno svih zasmijavala svojim pričama, posebno onim iz djetinjstva, dida bi popija koju bevandu, bacilo bi se "na karte" (briškula, trešeta, trentaun,...), mama bi donila svoj pribor i nešto šivala, krpala, šta je već tribalo, a mene bi smokva povukla u svoja njedra, gdje bi se udobno smjestio i prepustio maštarijama....u sparnim ljetnim večerima osluškivali smo šumove po vrtu, šuškanje lišća dok jež obilazi vrt, pjev ptičica u krošnji iznad nas...
Ispod naše smokve događalo se toliko toga da teško može stat u jednu priču.
Petrovača je sazrijevala krajem lipnja, nekako u vrijeme svetog Petra, pa je po tome valjda i dobila naziv.
Plodovi tog prvog roda su bili krupni, mekani i sočni. Možda je zato Višani zovu "mlekinja".
Namištene skale ispod smokve značile su da su petrovače prispile za branje.

Bralo se sa skala, sa zemlje, a meni i noni je najdraže bilo popet se na smokvu za dohvatit one udaljene plodove koji su se brali sa posebnom pažnjom.
Na stolu ispod smokve bi bio krtol čije dno bi se pokrilo smokvinim lišćem gdje su se pažljivo slagale smokve. None bi svaku smokvu obrisala od prašine, tako da bi na kraju smokve blistale kao zeleni smaragdi među kožnatim listovima.
Između redova poslagalo bi se još smokvina lišća da ne bi gnječile jedna drugu, a na kraju bi bio zadnji pokrov od lišća.
Kad bi dobro rodila naša Petrovača bilo bi smokava za svih, za rodbinu, prijatelje i susjede, za prodat na pazar, za nas doma..
Znala je Petrovača opet rodit krajem ljeta, ali tada njeni plodovi nisu bili tako veliki i ukusni kao oni iz prvog roda u lipnju.
Jedne godine neka bolest napala je našu Petrovaču, počela se sušit ...njeno vrime je isteklo.
Svi smo žalili za tim velikim stablom čija krošnja nam je osim slatkih plodova početkom ljeta pružala i dragocjeni hlad pod kojim smo svi rado boravili tokom ljetnih vrućina.
Oko panja iznikle su nove mladice, none je odabrala onu najjaču i pustila da izraste, ali ona nikad nije dostigla veličinu i slavu svoje majke.
Često nailazimo na toponime vezane uz smokvu kojima se najčešće nazivaju naselja, uvale i rtovi.
Npr. Naselje Smokvica na Korčuli, uvale Vela i Mola Smokova na Visu, otočić Smokvica među Lastovnjacima i Kornatima, mjesto Smokovljani kod Stona, te još brojnih primjera.
U Hrvatskoj su uz smokvu vezana i neka vjerovanja. Tako se vjerovalo da zapaljena grančica divlje smokve rastjeruje oblake s tučom, a mliječni sok liječi škorpionov ubod i uklanja bradavice.
slika 1826272

Komentari 0

moraš se , ako želiš komentirati

Unesi email osobe kojoj želiš preporučiti ovaj blog.




trajni link



Prijavi se za nastavak

Prijavi se pomoću Facebook-a

Facebook prijava

Prijavi se pomoću Email-a

Zapamti me



Zaboravljena lozinka Registriraj se