eeeeeeeeeeeeeeeeee da

07. listopad 2014 ob 21:37 | 19
IZNENADNA SPOZNAJA...

Sve te muhe koje lete, te ogavne, tuste, masne, zujeće muhe ovog doba godine koje se probijaju kroz guste zavjese, provlače ispod roleta, zaleću u lica, prljaju što god taknu, dosađuju svojom opijenošću, ludilom. Glupe i krupne uleću kroz poluotvorene prozore i odškrinuta vrata ne znajući, ne želeći izaći van. Kretenuše udaraju i lupaju glavama u staklo, ostavljaju masne mrlje, sijeku zrak u kamikaznim dijagonalama, napadaju u formacijama, rojevima. Bučne i prljave lete zukulje, zelenuše, garavuše, bljakuše, obrušavajući se nad loncima u kojima krčkam ručak, nad kruhom na tek postavljenom stolu, nad lešo mesom koje čeka na pijatu, grozdom krupnog stolnog u ukrasnoj zdjeli. Ovo je njihovo vrijeme, vrijeme množenja, vrijeme plođenja, vrijeme koje im godi, vrijeme mošta u zraku, vonja grožđa koje zrije, vrije, smrdi, mami.

A one se lijepe. Sjuruju se frontalno i iz zasjede. Napadaju oči, noseve, usta, uši. I silom žele ući.

Unatoč poticajnom nestrpljenju, okrutnjivanju i/ili životnom iskustvu starijih „Ma ubij je (tresni, mlatni, zgnječi), šta se kriviš!“, tjerala bi ih krpom, otvarala prozore, rastvarala zavjese, gasila svjetla, navodila rukom, provodila iz sobe u sobu, gubila vrijeme lamatajući po zraku ne poznajući drugo, ne pomišljajući na drugo, razmišljajući o mogućem. Rješenje, uvijek bilo, ako može dobroćudno, istjerati, neka izađu same, neka izlete van, neka samo odlete dalje. Što ja imam s njima, ništa, neka idu. Ako se mogla izbjeći, krpa, papuča, lopatica, smrt svjesno nije bila dio jednadžbe.

Ali ovo je njihovo vrijeme, vrijeme ogavnih debelih muha koje lete nad loncima dok se kuha, servira, jede, i zaista ih je previše, i odvratne su, odvratnije nego obično, i nepodnošljive, nepodnošljivije mi no ikada do sad. I dalje s njima nemam ništa, ali smaraju, z(a)gađuju, okupiraju. I došlo je vrijeme da sam konačno ispustio zavjesu iz ruke (uma), i rekao sebi „Ma šta se više koji kurac krivim!“ i zgrabim Pips. Heureka!*

A možda sam i sam ostario...
slika 1565039

Komentari 0

moraš se , ako želiš komentirati

Unesi email osobe kojoj želiš preporučiti ovaj blog.




trajni link



Prijavi se za nastavak

Prijavi se pomoću Facebook-a

Facebook prijava

Prijavi se pomoću Email-a

Zapamti me



Zaboravljena lozinka Registriraj se