New Age: Duhovni pokret koji je 'uzburkao' kršćanska učenja

12. siječanj 2011 ob 01:33 | 208

Postoje razne informacije o početku New Agea no većina se slaže da je začetak pokreta Novo doba počeo osnutkom nauka teozofije. O čemu se zapravo radi?

blog slika - Helena Petrovna Blavatska - new age


New Age

New Age ili Novo doba je duhovni pokret, svjetonazor i životni stil nastao tijekom posljednja tri desetljeća 20. stoljeća u zemljama Zapada. Svoju ekspanziju doživio je u kontrakulturi 1960-ih i 1970-ih godina koju su oblježili rock glazba, uvoz meditativnih tehnika sa Istoka te široka uporaba droga.
Pokret New Agea je teško definirati. Više predstavlja nastojanje i životni stil nego ustrojeni oblik duhovnosti. Zbog brojnih ideja i teorija New Age je pokret labavo vezanih proroka, iscjelitelja, učitelja i religijskih grupa čiji je cilj pripremiti svijet za 'eru Vodenjaka' koju nagoviješta oslanjajući se na 'astropovijest'. U središtu učenja je proljetni ekvinocij koji je posljedica gibanja Zemlje, Mjeseca i Sunca. Premješta se duž ekliptike kroz polja svih zodijačkih znakova. Proljetni ekvinocij u svakom znaku ostaje 2.146 godina, koje astrolozi nazivaju Velikim godinama. U našem dobu napušta se sazviježđe Ribe i ulazi u doba Vodenjaka. Nakon više od 2.000 godina dominacije razdoblja sukoba i rata, prema New Ageu, dolazi doba harmonije, duhovnog rasta, komunikacije i pomirenja.

Unutar New Agea nema definiranih obreda inicijacije niti metoda za primanje u članstvo. Ne postoje dogme niti određena vjerovanja. Nema popisa članova. Koncentrira na pojedinca te naglašava mistično i okultno kao najvažniju dimenziju ljudskog postojanja.

Prema nekim izvorima pojam New Age prvi je upotrijebio švedski znanstvenik, mason, vidovnjak i okultist Emanuel Swedenborg (1688.-1722.). Poznat je i kao 'patrijarh' Novog doba. Početak New Agea smjestio je u 1757. godinu.
Glavni izvori New Agea su teozofski i antropozofski pokret, nastali na prijelazu iz 19. u 20. stoljeće, kao i spiritizam te pojave duhovnih i okultnih učitelja. Većina proučavatelja smatra da je pokret nastao 70-ih i 80-ih godina te da nema utemeljiteljske pojave ni događaja.

U 70-im godinama 20. stoljeća počeo je organizirani New Age. Autor Michael Fuss New Age je definirao kao 'supermarket alternativnih duhovnosti'. Za razvoj modernog New Agea najzaslužnija je glumica Shirley Mclaine koja je 1987. otvoreno govorila o medijima, putnicima u svemiru i kristalima. Za širenje uvjerenja New Agea zaslužna su i neka književna djela. Od ključnih djela su 'Kraj djetinjstva' Arthura Clarka te 'Stranac u stranoj zemlji' Roberta Heinleina. Od novijih književnika ističu se Paulo Coelho te James Redfield i njegova 'Celestinska proročanstva'.

Helena Petrovna Blavatska

Od nje je sve počelo

Začetnica teozofije je Helena Petrovna Blavatska. Rođena je 12. kolovoza 1831. u Jekaterinoslavu u Ukrajini, u današnjem Dnjepropetrovskom. Umrla je Londonu 8. svibnja 1891. S pukovnikom Henryem S. Olcottom 1875. u New Yorku je osnovala Teozofsko društvo kojim je htjela združiti filozofije Istoka i Zapada. Ciljevi Društva osim priprema puta za ponovni "Kristov dolazak" bili su stvoriti temelje za univerzalno bratstvo cijelog čovječanstva, proučavati stare i suvremene religije i flozofije te istraživati neobjašnjene prirodne zakone i psihičke moći koje su skrivene u čovjeku.

Prenosila informacije Majstora

Helena je odrastala okružena ruskim mitološkim pričama i kulturom spiritualnog. Kada je imala 14 godina, zaokupile su je knjige o mistici koje je našla u djedovoj knjižnici. Nakon propalog braka 1848. pobjegla je i ukrcala se na engleski brod koji je plovio za Istanbul. Sljedećih 10 godina provela je putujući oko svijeta. Detaljno je proputovala Tibet koji je proučavala dvije godine. Poziv za naučavanje teozofije primila je u Tibetu. Godine 1873. je emigrirala u New York. Kao izvor svojih informacija navodila je Majstore ili Mahatme. Istaknula je da je u Tibetu budizam proučavala s mahatmom Moryom, kojeg je zvala "Indijac", i s mahatmom Koot Hoomijem. Blavatska se prvi puta s majstorom Moryom srela na svoj 20. rođendan u Londonu. Prepoznala ga jer joj se prije susreta pojavljivao u snovima.

Učila je engleski jezik i senzar, 'tajanstveni jezik' posvećenih učenika cijelog svijeta. Njezino znanje tibetanskog budizma bilo je veće od znanja koje je bilo dostupno zapadnim proučavateljima, a poznavala je i običaje ezoteričnog budizma. To je potvrdio dr. D. T. Suzuki koji je u 20. stoljeću doveo zen budizam na Zapad. Rekao da je 'madame Blavatska bila na neki način upućena u dublji aspekt učenja mahajane'.

U tridesetima Blavatska je dobila nadzor nad svojim okultnim moćima. U mladosti su se u njezinoj blizini događale 'čudesne pojave'. Njezina obitelj se već navikla na neobične zvukove, neobjašnjiva pomicanja pokućstva i stvari kroz zidove. Zatvorena pisma je mogla točno pročitati do zadnjeg slova. Čitanje nečijih misli, objasnila je, uvijek je radila pri punoj svijesti tako da ih promatra dok izviru iz glava ljudi, u spirali svjetlećeg dima ili u obliku blistave tvari koja se u različitim oblicima i slikama oblikuje oko njih.

Blavatska je za svog boravka u SAD-u u teozofski pokret privukla ljude kao što je bio Thomas Edison. Među onima na koje je utjecao rad Helene Blavatske su James Joyce, T. S. Eliot, L. Frank Baum, Vasilij Kandinski, Piet Mondrian, Paul Klee, Paul Gauguin, Gustav Mahler, Jan Sibelius i Aleksander Skrjabin. Svoj životni rad opisala je kao 'nezahvalan zadatak da uvjeri ljude o činjenici drugih razina postojanja.' Blavatska je smatrala da je njezina 'najsvetija dužnost otkriti što je spiritualizam uistinu, te objasniti što on nije.'

Godine 1888. Blavatska je u časopisu znakovitog imena Lucifer zaključila da su okultne pojave i manifestacije bile pogrešno shvaćene i interpretirane u pogledu njihova karaktera i u pogledu njihove svrhe. Nadala se da će u inteligentni ljudi i znanstvenici, nakon što se osvjedoče fizičkim učincima proizvedenim njezinom voljom, prepoznati postojanje novog područja istraživanja. Ipak, okultni fenomeni ostali su u području čuda, umjesto da ih se razmatra kao 'znanstvene činjenice', kako se Blavatska nadala. Pokrenula je dva časopisa, Teozof i Lucifer te napisala svoje najvažnije knjige 'Otkrivena Izida' i 'Tajni nauk'.

'Otkrivena Izida' je poput Biblije za newageovce

'Otkrivena Izida', njezino prvo djelo koje je objavila 1877., bavi se temeljnim idejama istočne filozofije. Svojevrsna je rasprava o učenjima i teorijama kaldejskih proročanstava, Egipatske knjige mrtvih, Biblije. Knjiga raspravlja i citira Platona, Pitagoru, Giordana Bruna, Isusa, Zaratustru,Siddarthu Gautamu i mnoge druge. Prvi dio je koncentriran na znanost, a drugi na religiju. Blavatska je u knjizi razlikovala fenomen spiritualnog i spiritualizma kao sustava vjerovanja. Vjeruje u spiritualne pojave, ali se ne slaže sa stavovima spiritualista , o čemu je pisala u knjizi 'Ključ teozofije'.

U dijelu o znanosti nastojala je pokazati da znanost, poput religije, može biti prepuna dogmi. Istaknula je kako pritom izdaje svoju znanstvenu metodologiju negirajući duhovne pojave protiv kojih nema znanstvenih dokaza. U dijelu o religiji pokušala je razotkriti licemjerje pojedinih religija. Pisala je kako su vjere odlutale od svojeg pravog podrijetla i djeluju kontraproduktivno. Kritičari tvrde da u toj knjizi ima puno izmišljenih podataka (ili u najmanju ruku 'nategnutih' teza) poput onog da u svim religijama postoji osoba koja podsjeća na 'Krista' što se spominje čak i danas u vrlo popularnom filmu Zeitgeist.

Blavatska je 'Otkrivenu Izidu' napisala u SAD-u dok je stanovala kod profesora Corsona na Sveučilištu Cornell. 'Imala je duboko znanje o svemu, a njezin način rada bio je vrlo neobičan. Pisala bi u krevetu, od devet sati, pušeći cigaretu za cigaretom i citirajući odlomke iz knjiga za koje sam sasvim siguran da ih još nije bilo u Americi. S lakoćom je prevodila s više jezika i povremeno me pozivala da joj kažem kako da na književni engleski prevede neki drevni izraz', pisao je profesor Corson.

Blavatska je bila prva koja je agresivno osporavala sve prihvaćeniju Darwinovu teoriju jer je ona zanemarivala mentalni, kreativni i duhovni život ljudske vrste. Djelo Helene Blavatske pretkazalo razvoj znanosti u dvadesetom stoljeću: od svjetleće materije, beskonačne djeljivosti i neprestanog gibanja atoma, pa do koncepcije da su materija i energija izmjenjivi. Poznato je da je Einstein na svojem pisaćem stolu imao primjerak Tajnog nauka.

Komentari 0

moraš se , ako želiš komentirati

Unesi email osobe kojoj želiš preporučiti ovaj blog.




trajni link



Prijavi se za nastavak

Prijavi se pomoću Facebook-a

Facebook prijava

Prijavi se pomoću Email-a

Zapamti me



Zaboravljena lozinka Registriraj se