PO UZORU NA PRETKE Evolucijska dijeta - bez voća i žitarica kojih nema u Bibliji

19. siječanj 2011 ob 00:55 | 57

Ljudska sklonost slatkim okusima i masnoćama razvijena je u okruženju gdje su takve poslastice bile rijetkost. To nas danas dovodi do dna – ističe profesor De Vany

blog slika


Vitki, mišićavi i zdravi – cilj je mnogih koji se danas okreću raznim dijetama i traže put do savršenog izgleda. No, čini se da je to bilo jednostavnije prije 40.000 godina nego danas. Barem ako se pita profesora i znanstvenika Arthura de Vanyja sa Sveučilišta California, koji tvrdi kako se naša tijela nisu znatno promijenila još od kromanjonaca, ali način života i te kako jest, prenosi britanski Times.

Nekad vitki, danas debeli

Upravo zbog promjene prehrane i životnog stila, mi smo danas uz ista tijela skloni debljanju, dok su oni bili idealne građe. Uz novu evolucijsku dijetu to se možda može i promijeniti.

– Naši preci prije 40.000 godina bili su visoki, mišićavi i mršavi. Hrane često nije bilo dovoljno. Fizička aktivnost bila je nužna za preživljavanje, a uključivala je težak rad i situacije poput “bori se ili bježi”. Moderni ljudi nose iste gene kao i naši preci kromanjonci. Zašto se tada taj isti genski materijal, koji je nekada bio zdrav i mišićav, sada očituje u obliku gojaznosti i kroničnih bolesti? – pita se profesor De Vany, a odgovor nudi u odnosu između naših gena i okoline, odnosno u našem modernom i bogatom društvu.

– Mi smo genetski predodređeni da napredujemo u drukčijem svijetu, onom gdje je hrana bila oskudna, a život je bio pun naporne fizičke aktivnosti. Naša tijela upućuju nas da jedemo sve što možemo dohvatiti rukama. Ljudska sklonost slatkim okusima i masnoćama razvijena je u okruženju gdje su takve poslastice bile rijetkost. To nas danas dovodi do dna – ističe profesor De Vany.

Vježbanje je obavezno

Prema njegovoj teoriji, mi danas ne živimo na način za koji smo stvoreni, a naši su geni nastali u okruženju gdje je fizička aktivnost bila obvezna kao hrana, voda ili zrak.

– Prilagođeni smo da konzumiramo velike količine raznolike hrane. Poznato je da su oni koji jedu raznoliku hranu zdraviji i dugovječniji od onih koji jedu monotono. Tri obroka dnevno i dva međuobroka u kombinaciji s rutinskim ponavljanjem vježbi ne odgovaraju našem metabolizmu. Mora postojati periodično pražnjenje zaliha energije aktivnošću i povremenom gladi. Ako ne činimo tako, ne mislim da je moguće nadvladati instinkt da jedemo više kalorija nego što trošimo – smatra profesor De Vany.

Nutricionistica Darija Vranešić Bender ističe kako je ovo još jedna izvedenica dijeta prema hipotezi dijete naših drevnih predaka, a da su naši preci imali neredovit kalorijski unos i jeli su što im je bilo dostupno te je takva prehrana bila siromašna ugljikohidratima.

– Na tom tragu, autor preporučuje znatno smanjen unos ugljikohidrata, no i pomalo neutemeljeno ograničenje žitarica i mahunarki. Primjerice, u svojoj knjizi navodi da nije preporučljivo jesti ništa od žitarica i voća koje nema biblijsko ime (?). Takvi pomalo radikalni stavovi teško se mogu pomiriti s modernom znanošću – kaže nutricionistica. Napominje i kako mnoge preporuke profesora De Vanyja jesu u skladu s poželjnim načelima prehrane, što se vidi u poticanju unosa povrća i neprerađene hrane, preporuci tri dnevna obroka i tjelesne aktivnosti te slušanja osjećaja gladi. Darija Vranešić Bender kaže kako i ovu, kao i ostale popularne dijete, treba uzeti s rezervom, a autor profesor De Vany savjetuje razgovor s liječnikom

Komentari 0

moraš se , ako želiš komentirati

Unesi email osobe kojoj želiš preporučiti ovaj blog.




trajni link



Prijavi se za nastavak

Prijavi se pomoću Facebook-a

Facebook prijava

Prijavi se pomoću Email-a

Zapamti me



Zaboravljena lozinka Registriraj se