SVETI PADRE PIO

24. srpanj 2010 ob 22:01 | 386

"A ja, Bože sacuvaj da bih se icim ponosio osim križem Gospodina našega Isusa Krista." (Gal 6,14)

Poput apostola Pavla otac Pio iz Pietrelcine stavio je u centar svoga života i apostolskog rada križ svoga Gospodina kao svoju snagu, mudrost i ponos. Zapaljen Kristovom ljubavlju, postao mu je slican u žrtvovanju samoga sebe za spasenje svijeta. Nasljedovao je Raspetoga Krista tako velikodušno i savršeno da je mogao reci: "S Kristom sam razapet. Živim, ali ne više ja, nego živi u meni Krist." (Gal 2,19-20) A blaga milosti koja mu je Bog tako obilato i stalno darivao on je prenosio dalje kroz svoju službu služeci muškarcima i ženama koji su mu dolazili u sve vecem broju, radajuci veliko mnoštvo duhovnih sinova i kceri.

Ovaj vrijedni sljedbenik sv. Franje Asiškog roden je 25. svibnja 1887. u mjestu Pietrelcina, biskupija Benevento, u Italiji, kao sin Grazia Forgione i Marie Giuseppa De Nunzio. Bio je kršten sljedeceg dana i dobio je ime Francesco. S dvanaest godina primio je sakrament potvrde i prvu svetu pricest.

Dana 6. sijecnja 1903., sa šesnaest godina, ušao je u novicijat fratara kapucina u Morconeu gdje je 22. sijecnja obukao franjevacki habit i uzeo ime brat Pio. Na kraju godine novicijata položio je prve zavjete, a 27. sijecnja 1907. svecane zavjete.

Nakon što je bio zareden za svecenika 10. kolovoza 1910. u Beneventu, ostao je kod kuce sa svojom obitelji do 1916. iz zdravstvenih razloga. U rujnu iste godine poslan je u franjevacki samostan San Giovanni Rotondo gdje je i ostao do svoje smrti. Od 1918. pa do smrti stalno je imao stigme – krvave rane na rukama i drugdje na mjestima Isusovih rana.Ispunjen ljubavlju prema Bogu i bližnjima otac Pio potpuno je živio poziv da radi za spasenje covjeka u skladu s posebnom misijom koja je obilježila sav njegov život i koju je izvršavao kroz duhovno vodstvo vjernika, sakramentalno pomirenje pokornika i slavljenje Euharistije. Vrhunac njegovog apostolskog djelovanja bilo je slavljenje sv. mise. Vjernici koji su sudjelovali bili su svjedoci vrhunca i punine njegove duhovnosti.

Na socijalnom planu posvetio se olakšavanju boli i patnji mnogih obitelji, uglavnom kroz osnivanje "Kuce za olakšavanje patnji" koja je otvorena 5. svibnja 1956.

Za ovog slugu Božjeg, vjera je bila život: Sve je želio i cinio u svjetlu vjere. Bio je ustrajno posvecen molitvi. Provodio je dan i velik dio noci u razgovoru s Bogom. Rekao bi: "U knjigama tražimo Boga, a u molitvi ga nalazimo. Molitva je kljuc koji otvara Božje srce." Vjera ga je uvijek vodila da prihvaca tajanstvenu Božju volju.

Uvijek je bio udubljen u nadnaravne stvarnosti. Ne samo da je bio covjek nade i potpunog povjerenja u Boga, vec je rijecju i primjerom prenosio te kreposti na sve koji su mu se obracali.

Ljubav ga je Božja ispunjavala i zadovoljavala svaku njegovu želju. Ljubav je bila glavno nadahnuce njegovog dana: da ljubi Boga i da pomogne drugima da ga ljube. Posebna mu je briga bila da raste u ljubavi i da dovede druge to toga da tako cine.

Svoju ljubav prema bližnjima potpuno je pokazao primajuci, kroz više od pedeset godina, nebrojene ljude koji su se obracali njegovoj svecenickoj službi, za ispovijed, savjet i utjehu. Salijetali su ga posvuda: u crkvi, sakristiji, samostanu. A on se davao svima oživljavajuci vjeru, dijeleci milost, donoseci svjetlo. No osobito je u siromašnima, patnicima i bolesnima vidio lik Kristov i davao se posebno njima.

Posjedovao je na primjernom stupnju krepost razboritosti djelujuci i savjetujuci druge u Božjem svjetlu. Brinuo se za slavu Božju i dobro duša. Sa svakim je postupao pravedno, iskreno i s velikim poštovanjem.

Krepost je jakosti blistala u njemu. Vrlo je rano u životu shvatio da ce njegov put biti put križa, te je to odmah prihvatio hrabro i s ljubavlju. Mnogo je godina trpio duhovna trpljenja. Godinama je podnosio boli od svojih rana sa zadivljujucom mirnocom. šutke je prihvacao mnoge intervencije svojih poglavara, a u pogledu kleveta uvijek je ostao miran.

Obicavao je provoditi mrtvljenje da bi zadobio krepost umjerenosti držeci se franjevackog stila života. Bio je umjeren u vladanju i nacinu života.

Svjestan obveza koje je preuzeo kada se odlucio za posveceni život, velikodušno se držao zavjeta koje je položio. U svim je stvarima bio poslušan naredbama svojih poglavara, cak i kada je to bilo teško. Njegova je poslušnost bila vrhunaravna u pogledu nakane, sveopca u pogledu opsega i potpuna u pogledu izvršavanja. Živio je u duhu siromaštva potpuno nenavezan na sebe, zemaljska dobra, vlastitu ugodnost i casti. Uvijek je imao veliku ljubav prema kreposti cistoce. Ponašanje mu je bilo skromno u svim prilikama i prema svim ljudima.

Za sebe je iskreno mislio da je beskoristan, nevrijedan Božjih darova, pun slabosti i nemoci, a istovremeno blagoslovljen Božjim dobrocinstvima. Usred tolikog divljenja kojim je bio okružen on bi rekao: "Ja samo želim biti siromašan fratar koji moli".

Od svoje mladosti nije bio jaka zdravlja, a posebno mu je brzo slabilo u zadnjim godinama života. Sestra smrt uzela ga je dobro pripravljenoga i mirna 23. rujna 1968. Iznimno mnoštvo ljudi prisustvovalo je njegovom sprovodu.

Papa Pavao VI. govoreci poglavarima Kapucinskog reda 20. veljace 1971. rekao je za njega: "Pogledajte kakvu je slavu imao, kakav se skup sljedbenika okupio oko njega širom svijeta! Ali zašto? Možda zato što je bio filozof? Ili mudar? Jer je imao na raspolaganju mnogo novca? Ne, vec zato što je ponizno služio sv. misu, ispovijedao od jutra do mraka, te – a to nije lako reci – nosio rane našega Gospodina. Bio je covjek molitve i trpljenja."

Vec za života otac Pio je bio na glasu svetosti zbog svojih kreposti, duha molitve, žrtve i posvemašnje predanosti za dobro duša. U godinama nakon njegove smrti Kapucinski red poduzeo je korake propisane crkvenim zakonom da se pokrene proces za njegovo proglašenje blaženim i svetim.

Papa Ivan Pavao II. proglasio ga je blaženim 2. svibnja 1999., a svetim 16. lipnja 2002.

Komentari 0

moraš se , ako želiš komentirati

Unesi email osobe kojoj želiš preporučiti ovaj blog.




trajni link



Prijavi se za nastavak

Prijavi se pomoću Facebook-a

Facebook prijava

Prijavi se pomoću Email-a

Zapamti me



Zaboravljena lozinka Registriraj se