Zagrebački ZOO – dio svjetske obitelji zooloških vrtova

03. travanj 2012 ob 17:09 | 29
Još u vremenima drevnih Egipćana, Kineza i Rimljana postojale su menažerije namijenjene razonodi vladarskih obitelji. Luis XIV je imao zbirku životinja u Versaillesu koju je pokazivao prilikom svečanosti. Ta zbirka je bila dostupna i znanstvenicima tog doba i imala je utjecaj na povećanje inzeresa za prirodne znanosti. Ova zbirka je kasnije (1793) pretvorena u čuvenu menažeriju Jardin des Plantes. Prvi zoološki vrt je osnovan u Austriji u 15. stoljeću, a i najstariji zoološki vrt koji i danas postoji je osnovan u Schenbrunu kraj Beča 1752. godine. Zoološki vrt u Madridu je osnovan 1775, a u Londonu 1826. U 19. stoljeću postaju sve popularniji zbog otkrića novih vrsta životinja u prekomorskim kolonijama. Tada su imali status tradicionalnih cirkusa, pa se potrebama životinja poklanjalo malo pažnje. Ipak, u nekoliko zooloških vrtova, osobito onih koje su vodila zoološka društva, počela su se primjenjivati i spoznaje o potrebama životinja do kojih je znanost bila došla. Početkom 20. stoljeća, Carl Hagenbeck iz Hamburga je došao na ideju da se životinje mogu čuvati i izvan kaveza.

U zoološke vrtove se smještaju životinje iz različitih krajeva svijeta. Suvremeni zoološki vrtovi uređeni su tako da svaka životinja oko sebe ima prostor sličan onome u kojem inače živi u prirodi: vidra ima bazen za plivanje i nekoliko trulih panjeva u koje se može zavući; kod majmuna je drveće na koje se mogu penjati; medvjed ima umjetnu pećinu, ptice dosta prostora za letenje, zebre dovoljno mjesta za trčanje itd. Recimo, novi volijer u zoološkom vrtu u Londonu, građen prema zamisli lorda Snowdona predstavlja iznimno neobično arhitektonsko rješenje koje pruža izuzetno veliki prostor pticama, koje se tamo uspješno razmnožavaju.

U modernim vrtovima se mogu držati i veće zajednice životinja: čopori majmuna, krda antilopa, jata ptica močvarica i slično. Teži se tome da njihov život bude što sličniji životu u prirodi. Za zoološki vrt nekada, prestiž je bio da se ima što više primjeraka različitih vrsta, ali su one bile same u kavezu i bez dovoljno stručnog osoblja da vodi računa o njima. U zoološkom vrtu mnoge životinje, ako su same, brzo uginu; ako je više životinja iste vrste zajedno, lakše se priviknu novim uvjetima života. Čak se i razmnožavaju kao da su u prirodi, a njihovi mladunci uglavnom lakše podnose život u zarobljeništvu, nego one životinje koje su ulovljene za potrebe zoološkog vrta. Životinje u zoološkom vrtu zaštićene su od prirodnih neprijatelja. Hrana im je osigurana u dovoljnim količinama, isto tako i veterinarska briga. Zato većina životinja u zoološkom vrtu živi dulje negoli u prirodi. Jedan od pokazatelja koji se smatra mjerodavnim da su zoološki vrtovi pružili optimalne pogodnosti životinjama je i uspješno razmnožavanje i zaštita pojedinih ugroženih životinjskih vrsta. Jedan od uspjeha je guska nene koja je gajena u Engleskoj i Francuskoj i potom vraćena u svoju postojbinu - na Havaje. Također su i spašene vrste Davidov jelen, divlji konj Prževalskog, evropski bizon i formoški fazan i brojni drugi.

Najsuvremenije organiziran zoološki vrt u Hrvatskoj je, bez sumnje, onaj u Gradu Zagrebu koji ima velik broj vanjskih nastambi, ali i malih tematskih tropskih kuća, te nekoliko paviljona. Obnova zastarjelog zoo-vrta započela je 1990. godine i do danas je većina nastambi ili obnovljena ili novosagrađena. Zagrebački zoo-vrt član je slijedećih međunarodnih organizacija, čime je priznata njegova kvaliteta: Europskog udruženja zoo-vrtova i akvarija (EAZA - European Association of Zoos and Aquaria), Svjetskog udruženja zoo-vrtova i akvarija (WAZA - World Association of Zoos and Aquariums), Međunarodnog udruženja zoo edukatora (IZE - International Zoo Educators Association) i Međunarodnog informacijskog sustava o životinjama u zatočeništvu (ISIS - International Species Information System).

Komentari 0

moraš se , ako želiš komentirati

Unesi email osobe kojoj želiš preporučiti ovaj blog.




trajni link



Prijavi se za nastavak

Prijavi se pomoću Facebook-a

Facebook prijava

Prijavi se pomoću Email-a

Zapamti me



Zaboravljena lozinka Registriraj se