Stranica Mojnet.com 1.6.2017 prestaje sa radom. Svi korisnički računi i sadržaji će biti izbrisani. Hvala na razumijevanju!

Kumice nekad i sad

18. kolovoz 2014 ob 18:50 | 72
Kad čovjek pogleda nekoliko veličanstvenih kumica okupljenih u Udrugu malih sirara Grada Zagreba i Zagrebačke županije – Rominu Zadravec i Melitu Zadanec Čutura, Branku Penezić, Gabriellu Johanna Kovač, Ružicu Malkoč, Ljiljanku Lukšić, Slađanu Tešić i Jasnu Šmida koje su u osloncu na Grad Zagreb i Savjetodavnu službu hrabro upustile u postupak zaštite Zagrebačkog fruiškog kravljeg sira koji udovoljava zakonskim propisima vezanim uz proizvodnju svježeg sira teško je njihovu aktivnost povezati uz tradicionalno značenje termina kumica. Naše suvremene kumice-sirarice su inteligentne, obrazovane, okretne žene koje vladaju suvremenim tehnologijama, prate novosti iz tehnologije, odlaze na domaće i inozemne stručne skupove...

O podrijetlu naziva „kumica“ povele su se ozbiljne polemike među povjesničarima Zagreba u 19. stoljeću. Naime, 1242. u Zlatnoj buli, kojom je Gradecu podijelio status slobodnoga kraljevskoga grada, kralj Bela IV. odredio da se ondje održava dva puta tjedno, u ponedjeljak i četvrtak, svečani trg, a svaki dan dnevni trg. I dok su na godišnje sajmove dolazili trgovci s raznih strana i iz veće udaljenosti, na svakodnevni su trg svoju robu dolazili prodavati domaći obrtnici i trgovci te stanovnici okolnih sela. Prema Tkalčiću („Povjestni spomenici slob. kralj. grada Zagreba“) razlika između „velikih“ i „malih“ trgovaca bila je u transportu: veliki trgovci bi robu na sajam donosili u kolima, a mali u košarama na glavi. Budući da je o tome ovisila naplata poreza, temeljni kamen na kojem počiva svaki politički poredak, o tome je sastavljen precizan propis („Item de caseis, ovis et aliis similibus, que mulieres solent supra capite portare, recipiatur denarius medius; minus autem decem caseis, quinquaginta ovis nil solvatur“).

U odredbi o visini pristojbi koja se plaćala za različite vrste robe, a koju je donio Sabor koji je u Križevcima 1481. sazvao ban Ladislav Egervarski navodi se da se od sira, jaja i sličnih stvari koje „žene donose na glavi"“, plaća pola denara, osim ako ima manje od deset sireva i pedeset jaja, kada se ne plaća ništa, gdje se opetovano navodi da je riječ o proizvodima koje „žene nose na glavi“.

Povjesničarka Marija Karabić navodi najstarije vijesti iz zagrebačkog Gradeca u kojima se spominju kumice u gradečkim sudskim spisima. Ondje su označene kao kmetice (iobagisse). Godine 1359. iobagissa Ivana Chidauchicha je svjedokinja u sporu, koji se između Andrije i Peterka vodio poradi neke uvrede (Tkalčić), a 1363. spominju se dvije kmetice Nikole, sina Arlandova,3 koje su istukle ženu nekog Strabona. Izglede da su oba događaja bila povezana s njihovim dolaskom na tržnicu. U prvome su, zatekavši se ondje, mogle čuti uvrede koje su pale između Andrije i Peterka, a u drugom su se na trgu same mogle sukobiti sa Strabonovom ženom. Kumice su idući na tržnicu stradavale i za sukoba između Gradeca i Kaptola. Tako su dan prije Petrova 1375. godine kaptolski ljudi napali na javnom putu na području pod gradečkom jurisdikcijom žene i djevojke koje su nosile robu na prodaju u grad. Robu su im oteli, a njih su svukli i time im povrijedili čast. Žene su spasili njihovi muževi i rođaci, koji su dojurili na poziv u pomoć i otjerali napadače. Sličan se događaj ponovio i dvije godine kasnije (1377.). Žene i djevojke iz Nove Vesi kraj Save, koje su na prodaju nosile lan, jaja, mlijeko, sir i drugu hranu, napali su kaptolski ljudi, opljačkali ih, svukli i zlostavljali.

Stoljećima poslije, vrijedne zagrebačke sirarice iz Udruge malih sirara Grada Zagreba i Zagrebačke županije donose svakodnevno svježi zagrebački kravlji sir na tržnice širom Zagreba. Dakako, ne nose ga na glavama. Automobili su danas primjereniji. A osim toga, sir i vrhnje možete naručiti mailom, preko Facebooka, mobitelom... Mnogo se toga promijenilo u proteklim stoljećima. Jedino što je ostalo kao neka konstanta je povjerenje i uvažavanje između Zagrepčana i njihovih kumica, te ljubav prema autohtonom ZG sireku.

Komentari 0

moraš se , ako želiš komentirati

Unesi email osobe kojoj želiš preporučiti ovaj blog.




trajni link



Prijavi se za nastavak

Prijavi se pomoću Facebook-a

Facebook prijava

Prijavi se pomoću Email-a

Zapamti me



Zaboravljena lozinka Registriraj se