Slobodni zaključci u primjenjenoj fizici!!!!

18. siječanj 2010 ob 20:37 | 332






"Opišite kako se može izmjeriti visina nebodera običnim barometrom" - bilo
je pitanje na nekom ispitu iz fizike na Sveučilištu u Kopenhagenu.

Jedan od studenata je odgovorio:

"Oko vrha barometra se zaveže kraj podužeg konopa i polako spusti barometar
s krova nebodera sve dok barometar ne dodirne tlo. Dužina konopa uvećana za dužinu barometra je, u stvari, visina nebodera".

Ovaj poprilično originalni odgovor je do te mjere iznervirao profesora, da
je student pao na ispitu i bio isključen iz slušanja fizike na tom
sveučilištu. Student se pozvao na svoja osnovna prava s obrazloženjem da
je njegov odgovor neoborivo korektan, tako da je univerzitet imenovao
posebnu nezavisnu komisiju koja je trebala ocijeniti ovaj slučaj.
Predsjednik komisije je odlučio da je odgovor zaista bio točan, ali da nije
relevantan kao dokaz poznavanja materije, u ovom slučaju fizike. Da bi
riješili pat poziciju, odlučeno je da student može odgovarati pred
specijalnom komisijom i da ima šest minuta vremena dati usmeni odgovor na
ovo pitanje, kako bi pokazao da poznaje osnovne principe fizike.

Pet minuta je student sjedio razmišljajući i nije progovorio ni riječ.

Predsjednik komisije ga je upozorio da vrijeme ističe i da ima još samo
jednu minutu da da odgovor na postavljeno pitanje. Na to je student
odgovorio kako ima nekoliko izrazito relevantnih odgovora, ali da se ne
može odlučiti koji bi dao kao konačan odgovor. Još jednom mu je savjetovano
da požuri, poslije čega je student odgovorio kako slijedi:

- Kao prvo, mogli bismo odnijeti barometar na vrh nebodera, baciti ga s
ruba i izmjeriti vrijeme koje mu treba da dotakne tlo. Visina nebodera bi
u tom slučaju bila H = 0,5g×t2. Jedino što bi se barometar u tom slučaju
razbio.

- Ili, u slučaju da sije sunce, mogli bismo izmjeriti dužinu barometra,
izmjeriti visinu njegove sjene, zatim izmjeriti visinu sjene nebodera i
proporcionalnom aritmetikom izračunati visinu nebodera.

- Ako baš želite biti naučni na visokom nivou, mogli bismo zavezati kraći
konop na kraj barometra, i pustiti ga da se klati kao klatno, najprije na
tlu, a onda na vrhu nebodera. Visina odgovara odstupanju gravitacijske sile
koja djeluje na tako napravljeno klatno, T = 2p2×(l/g).

- Četvrto rješenje, a u slučaju da neboder ima stube za nuždu, bilo bi
i najjednostavnije: svaki kat stubišta izmjeriti u dužinama barometra i
na vrhu samo zbrojiti tako izmjerene dužine.

- A ako želite jedno dosadno i ortodoksno rješenje, što ja pretpostavaljam
da vi očekujete, mogli bismo iskoristiti barometar da izmjerimo tlak
zraka na tlu, zatim na krovu, i razliku u milibarima iskoristimo za
izračunavanje visine zgrade.

- No, kako nas stalno potičete da vježbamo nezavisnost razuma u primjeni
naučnih metoda, mislim da bi najjednostavnije bilo pokucati na vrata domara
u tom neboderu i reći mu: "Dati ću vam svoj novi barometar ako mi kažete
koliko je visoka ova zgrada o kojoj se vi brinete".

Ne treba ni spominjati da je student položio ispit, a poslije je bio prvi
Danac koji je dobio Nobelovu nagradu za fiziku. Glavom i bradom Niels Bohr.


Komentari 0

moraš se , ako želiš komentirati

Unesi email osobe kojoj želiš preporučiti ovaj blog.




trajni link



Prijavi se za nastavak

Prijavi se pomoću Facebook-a

Facebook prijava

Prijavi se pomoću Email-a

Zapamti me



Zaboravljena lozinka Registriraj se